„Tokom više sezona pratimo drvosječu i njegovog konja duboko u ardenskoj šumi i posmatramo ga kako živi svoju strast očima neobične mlade djevojke…“
Pacifički losos (sockeye), vrsta divljeg lososa, izliježe se u vodama Kamčatke i čitav život provodi u Tihom okeanu. Samo jednom se vraća u slatke vode – da bi se mrijestio, započeo životni krug i uginuo. On predstavlja neiscrpan resurs za ishranu milijarde ljudi na planeti, i obnavlja se svake godine! Ali uskoro se možemo suočiti sa nezamislivom situacijom: ljudi će iscrpiti neiscrpno!
Posljednja pčelarka u Evropi mora da sačuva svoje pčele i vrati prirodnu ravnotežu u Zemlju meda. Uvodni kadrovi ovog filma su tako rustično raskošni da se na trenutak zapitate da li je zaista riječ o dokumentarcu. Elegantno obučena u živopisnu bluzu i sa smaragdnom maramom na glavi, Hatidže Muratova gazi krševitim, ali spektakularnim balkanskim predjelom na svom putu ka koloniji pčela koju uzgaja i izgleda kao da baš iz njega izrasta, ali na neki način tako i jeste. Živi sa svojom bolesnom majkom Nazife u maloj kolibi bez struje u nenaseljenim planinama Makedonije i ne poznajući drugačiji život, jer svakako češće viđa pčele nego ljude. Sve dok porodica pčelara nomada ne uđe na njenu teritoriju i tako ugrozi ono od čega ona živi.
Gledajući „Čovjeka“ u stilu tradicionalnog „dokumentarca o prirodi“ i prikazujući kako dolazimo do svoje hrane svakodnevno, postavljaju se pitanja o odnosu čovječanstva prema prirodi.
SPOTLIGHT – Gorshtak live @ Tara Bridge for Fešta
Priča o odjeku govori o razumijevanju i percepciji divljih životinja i zloupotrebi životne sredine i njihovih posljedica na ljudsku rasu.
Narodna straža koja je u julu 2019. godine počela borbu protiv kompanije koja se bavi vađenjem zlata na planini Ida, možda je jedan od najvećih ekoloških pokreta ikad viđen u Turskoj.
Djevojčice u provinciji Sistan i Beludžistan u Iranu morale su da odu daleko od sela i donesu vodu iz jezerceta zbog nestašice vode, ali u većini ovih jezera živi vrsta iranskog krokodila koga zovu Gando, koji napada ljude. Zato je mnogo djece izgubilo noge ili ruke. Ljudi iz ove provincije i dalje se lijepo odnose prema toj vrsti krokodila. Oni vjeruju da tamo gdje ima Ganda, ima i vode. Ovaj dokumentarni film priča priču o devetogodišnjoj djevojčici po imenu Hava kojoj je Gando pojeo ruku.
U vrijeme osvajanja Mjeseca u ljeto 1969. godine, tridesetčetvorogodišnji Milutin Veljković kreće na jugoistok Srbije, sa namjerom da provede 15 mjeseci u divljoj, neuređenoj pećini Samar, dugačkoj oko dva kilometra. Milutina nije zanimalo samo da potuče rekord u podzemnom samovanju, već i da prodre u vasionu dubine.
Ovaj izuzetan podvig najprije otkrivamo spolja – kroz seriju portreta zanimljivih likova, svih u vezi sa glavnim junakom. Neočekivano, ulazimo u podzemni svijet. Mnoštvo odlomaka iz Milutinovog opsežnog pećinskog dnevnika oživljava, od svakodnevnih poslova kao što su priprema kafe i prikupljanje insekata, do dramatičnih zbivanja: vađenje sopstvenog zuba, čežnja za ženom, borba sa poplavom i halucinacijama.
Povezujući se sa pradavnim precima, ali i istražujući daljine kosmosa u dezintegrisanom vremenu i prostoru pećine, Speleonaut iskušava ljudske sposobnosti i traga za svrhom.
Plutajući slon težak dvije tone po imenu Edna spašava svu vodu na svijetu uz pomoć malo nevjerovatnog saveznika u ovoj apsurdno eksperimentalnoj filmskoj poemi. Voda, voda, svuda je voda … vrijeme je da se razmisli…
Saed i Abdulah su dva seoska tinejdžera koji su odlučili da ožive farmu kamila koja se nalazi u njihovom kraju. Dva tinejdžera koji žive u blizini avganistanske granice blizu pustinje Lut i lagune pokušavaju da dođu do posla i zarade iz prirode kako bi mogli da spriječe migraciju i pomognu Beludžima u miru i solidarnosti. Film prikazuje dio svakodnevnog života ljudi i kamila u selu, kao i običaje braka među pripadnicima naroda Beludži.
Svrha ovog dokumentarnog filma je da prikaže napore i solidarnost dva naroda koji nastoje da poboljšaju svoj život otklanjanjem različitih ideologija. Možda je ovo mir u svijetu na malom primjeru koji nas uči da moramo da poštujemo uvjerenja drugih kako bismo živjeli u miru i da ostavimo po strani razlike i da pomažemo jedni drugima kako bi poboljšali svoj život čak i u surovim pustinjskim uslovima.
Lisa, koja u potpunosti živi stilom života bez otpada, upoznaje momka koji se zainteresuje za nju. Odjednom, njen eko-fanatizam počinje da ga izbezumljuje.
Novi film Marije Perović vodi nas u Nikšić na proslavu 25 godina mature i prati tri drugarice koje se susreću u svom rodnom gradu tim povodom. Ana, Zorka i Jelena sada žive u tri države nastale raspadom Jugoslavije i sve imaju različite, ali važne probleme s grudima. Fuki, njihov šarmantni i delinkvenciji sklon školski kolega, sa sve tri prijateljice ima i još ponešto. Tokom tri zajednička dana svima će im se promijeniti životi. Šest mjeseci kasnije, jedan dan, kao epilog, pokazaće krajnje ishode na njihovom putu samoostvarenja.
Likovi su pripadnici srednje klase, intelektualci, neostvareni i šarmantni antijunaci, roditelji i oni koji pokušavaju da se ostvare kao roditelji. Jedna od ključnih tema je borba protiv kancera dojke. Tema priče je generacijsko, gimnazijsko prijateljstvo, a dramski razlog bolest, tako da se skreće pažnja na vrline i mane savremenog društva: tempo života, trka za afirmisanjem, opstanak, prijateljstvo, podrška, generacijski sukob i želja za boljim životom.
Putujem i snimam u 99 država. Tokom prethodnih sedam godina svjedok sam različitih strana našeg svijeta: i onih koje na nevjerovatan način oduzimaju dah i onih odvratno ružnih. Tako se rodila ideja za ovaj video. Naučnici tvrde da nam je ostalo samo deset godina da promijenimo svoje ponašanje, u suprotnom će efekat staklene bašte da bude nepovratan, što zvuči porazno i zastrašujuće. I onda mislimo: šta ćemo ostaviti iza sebe?
Pod uticajima promjenljive klime, svijet se mijenja, već se promijenio. U dalekoj i bliskoj budućnosti, u isto vrijeme fantastičnoj i apsurdnoj, muškarci i žene preživljavaju kako znaju i umiju. Prateći čovjeka, vitku figuru nalik Tatiju i Basteru Kitonu, kroz scene njegovog svakodnevnog života otkrivamo koliko su pogubni efekti klimatskih promjena po ljude i prirodu.
Kako se možemo zaštititi od prevelike vrućine ili hladnoće?
Kako će izgledati odlazak u supermarket ili zoološki vrt sa različitim životinjama i životinjskim vrstama?
Uznemirujuće i urnebesno putovanje u budućnost, to je već sada naša sadašnjica.
Filmska legenda Andrej Tarkovski inspirisao je brojna umjetnička djela, ali nijedno od njih nije poput ovog filmskog eseja. U režiji sina slavnog reditelja film nudi jedinstven pogled na Tarkovskog, a kao primarnim izvorima koristi se samo njegovim audiomaterijalima i ličnim zapisima. Sam reditelj osvrće se na svoj život i radove, od djetinjstva koje su obilježili ljubav majke i duboko poštovanje prema ocu pjesniku, sve do emigracije u Evropu. Ispreplićući prizore iz njegovih filmova, opsežan privatni arhivski materijal i novonastale kadrove s mjesta snimanja i lokacija značajnih za život Tarkovskog, ova nam „filmska molitva“ dočarava filmskog velikana i njegovu viziju o umjetnosti i svijetu.
Fatih Mehmet Mačoglu prvi je gradonačelnik ikada u Turskoj izabran iz redova Komunističke partije Turske. On je gradonačelnik Ovačika, u provinciji Tundželi, malog grada u srcu istočne Turske u kome žive Alevi Kurdi. Područje koje je nepoznato za ostatak svijeta, gdje se njeguju kulturne i humanističke vrijednosti, mir, ljubav i rad u zajednici i gdje ljudi proizvode i obrazuju se gotovo bez ikakvog budžeta. Film prati svakodnevni život u Ovačiku i napore g. Mačoglua da ojača održivu ekonomiju kroz promociju poljoprivrede zasnovane na zajednici. Izuzetni napori kako gradonačelnika, tako i stanovnika daju primjer gradovima koji se širom Turske bave poljoprivredom. Iskreni primjer Ovačika stvara vezu u komunikaciji između istoka i zapada zemlje.
Ovo je priča o nastavniku biologije koji svoje učenike uči da čuvaju prirodu. On počinje tako što ih uči da odvajaju đubre, a zatim se protivi izgradnji tržnog centra u parku i pokušava da ga spasi. Scenario filma zasnovan je na istinitoj priči iz Jekaterinburga. Građani protestuju protiv izgradnje hrama na mjestu gdje je park.
Djevojčica Minja ukazuje na negativan efekat klimatskih promjena u svom gradu i državi. Ona zna da moramo više računa da vodimo o zaštiti prirodne okoline, za razliku od njenih roditelja čija su interesovanja daleko od ovog problema.
Filozofsko putovanje u vječna pitanja o prirodi i svrsi čovječanstva i našoj komunikaciji sa svijetom. Ovo je treći film iz trilogije.
„ … Koliko puta ste uspjeli da osjetite da vas nešto mnogo veće od vas okružuje i prožima? Vi to nazivate intuicijom, predosjećanjem ili savješću – ali ko vam se zaista obraća iznutra? Tri dana, tri noći, tri života u utrobi kita … Oči moraju da se naviknu na tamu da bi mogle da raspoznaju svjetlost. Ne postoji drugi način da se jasnije vidi…“
Samohrana majka Ana i njeno četvoro djece žive u frontnom ratnom području Donbasa u Ukrajini. Dok je spoljni svijet sastavljen od bombi i haosa, porodica uspijeva da održi svoj dom kao bezbjedno utičište puno života i svjetlosti. Svaki član porodice ima strast prema filmu, što ih motiviše da snime film inspirisan vlastitim životom za vrijeme rata. Kreativni proces postavlja pitanje kakvu moć ima čudesni svijet filma za vrijeme katastrofe. Kako zamisliti rat kroz fikciju? Za Anu i djecu pretvaranje trauma u umjetničko djelo je krajnji način da ostanu ljudi.
U jugoistočnoj Aziji turizam sa slonovima cvjeta. Predstave sa slonovima, jahanje slonova, parkovi sa slonovima koji pružaju „etičko iskustvo “… svako može da bira. Ali da li napravimo pravi izbor? Tema je vrlo probirljiva i vlasnici milionskih preduzeća učinili bi sve kako bi sačuvali svoju tajnu. Ali, koja je to mračna tajna? Šta stoji iza najnovijeg trenda „zabranjeno jahanje “? Šta su to etički parkovi sa slonovima i da li su zaista naklonjeni svojim voljenim životinjama? Kako putnici mogu da odaberu svoje aktivnosti sa slonovima, a da su obostrano korisne?
Željeli smo da otkrijemo sve iz prve ruke. I otputovali smo u Čijang Maj na Tajlandu da prisustvujemo aktivnostima koje na drugačiji način uključuju slonove kako bismo došli do odgovora. Ovaj interpretativni dokumentarac donekle rasvjetljava industriju slonova u jugoistočnoj Aziji. Kao što izreka kaže, ništa nije crno – bijelo, ni problem ni rješenje.
U luksuznom hotelu, na njemačkoj strani Bodenskog jezera nalazi se grupa interniranih jugoslovenskih diplomata i članova njihovih porodica, među kojima je i najčuveniji srpski piscac Ivo Andrić. Kao najstariji po rangu, Andrić uporno pokušava da izdejstvuje dozvolu da se internirani diplomati prebace na drugu stranu jezera, u neutralnu Švajcarsku. Njemci to odbijaju, ali mu nude mogućnost da on sam ode gdje god i kad god to poželi. Andrić mora da izabere između spasenja i svoje strastvene ljubavi prema mladoj kostimografkinji Milici Babić, koja je u hotelu internirana zajedno sa svojim mužem i Andrićevim prijateljem Nenadom Jovanovićem.
Copyright © CEZAM 2020 | All rights reserved.