Kontrast poljoprivrednih ambicija koje su nekad bile postavljene na delti Dunava i rastuća motivacija da se zauzme za održivu budućnost obilježavaju kulturni krajolik rezervata biosfere. U rumunskoj delti Dunava poljoprivrednici ispunjavaju najstrožije zahtjeve kako bi zaštitili prirodu. Neuhvatljiv vodeni svijet proteže se poput lavirinta bezbrojnih kanala, močvara i jezera na rubu Europe. Divlji bivoli i goveda bez stada lutaju rumunskom deltom Dunava. Na morskom pješčanom sprudu, lijane rastu u džungli Letea, koju oživljavaju brojne ptice i divlji konji. U močvarama delte Dunava, između obrađenog zemljišta i stepe leže dugačke lagune sa plutajućim ostrvima od trske. Držanje stoke je sve češće u ekonomskim zonama koje su određene za poljoprivredu i stočarstvo na Uneskovoj listi svjetske baštine. Naročito u zapadnom dijelu, gdje su površine isušene tokom 40 godina komunizma, intenzivna poljoprivreda se praktikuje i danas.
Da bi se to nadoknadilo, realizuju se projekti koji promovišu renaturaciju – započeto je preispitivanje ka održivom i prirodno kompatibilnom gazdovanju. U skladu sa tim je i promocija ekološkog turizma, koji je važna perspektiva za cjelokupno stanovništvo. Očuvanje prirode i planiranje korišćenja zemljišta otvaraju nove perspektive za stanovnike delte Dunava, podržavajući kako očuvanje prirode, tako i održivo korišćenje prirodnih resursa.
